Hrvatska politička scena pred izbore: Zajedništvom protiv novih platformi i alijansi

 

 

Hrvati i ove izbore dočekuju u svojevrsnom grču koji je posljedica manjkavih izbornih pravila koja i dalje omogućavaju bošnjačkom narodu da izabere hrvatske političke predstavnike.

 

Unutarhrvatsko zajedništvo i borba za jednakopravnošću Hrvata unutar BiH, glavne su teme kojima se hrvatske stranke bave u predizborno vrijeme, iako su to zapravo teme koje hrvatskom političkom scenom dominiraju već 20-ak godina.

Na hrvatskoj političkoj sceni pred ove izbore formirala su se, uvjetno rečeno, četiri bloka: HDZBiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo, HRS kojeg podržavaju Hrvatska zvona te HSS BiH (koji na višim razinama vlasti na izbore ide zajedno sa strankama HNS-a).

Sve nabrojane stranke i koalicije pozivaju Hrvate na zajedništvo, dok se istovremeno najavljuje bespoštedna borba za političkom jednakopravnošću hrvatskoga naroda u BiH.

Kao glavni favorit za pobjedu na izborima unutar hrvatskog biračkog tijela nameću se HDZ BiH i stranke HNS-a. HDZ BiH je sada već stara stranka s razgranatom infrastrukturom. Riječ je o stranci  koja ima i najviše kadrova sa svih područja BiH, a isto tako, s obzirom na to da su posljednje četiri godine dijelom vlasti na svim razinama, njihovi kadrovi imaju i otvoren pristup svim bh. javnostima. K tomu, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović je ujedno i član Predsjedništva BiH te je gotovo svakodnevno prisutan u bh. javnostima. Čović je ponovno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva te je za sada dojam da se kampanja HDZ-a BiH fokusirala upravo na Čovićev reizbor.

Slogan HDZ-a BiH je „Narod i domovina“, dok im program nosi naziv „Razvoj i o(p)stanak“. Te poruke su prilično samorazumljive – HDZ BiH obećava da će raditi na ekonomskom razvoju BiH kako bi se omogućio i opstanak i ostanak mladih ljudi u zemlji. Sam program ima sedam točaka i svojevrstan je nastavak programa od prije četiri godine koji je nosio naziv „Hrvatski odgovor“ i koji je također imao sedam točaka.

Prva točka se odnosi na gospodarski rast i razvoj. Druga točka je demografska obnova, obitelj i mladi, a treća hrvatski branitelji. Pravna i sigurnosna politika je četvrta točka programa dok petu čine obrazovanje, znanost, kultura, sport i mediji. Zdravstvo i socijalna sigurnost  je naziv šeste točke dok se sedma odnosi na ubrzanje EU i NATO puta.

„Na ‘Zajedništvo’ pozivamo sve partnere sa kojima gradimo Hrvatski narodni sabor u BiH, sve druge političke subjekte unutar hrvatskog naroda, sve predstavnike drugih naroda ali i narode i sve građane sa kojima dijelimo našu Bosnu i Hercegovinu kao i naše susjedne države“, rekao je Čović prilikom predstavljanja predizbornog programa HDZ-a BiH.

Oko same riječi „zajedništvo“ povela se pak debata između dva HDZ-a odnosno koalicija koje predvode. Tako je došlo do međusobnih optužbi za plagijat, što je svojevrstan paradoks, jer obje koalicije pozivaju na zajedništvo a nisu mogli doći do dogovora o zajedničkom nastupu na izborima pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora.

HDZ 1990, odnosno koalicija Hrvatsko zajedništvo, kampanju je započela iz Travnika uz poruku kako će raditi za narod a ne za vlastiti probitak. K tomu, HDZ 1990 je istaknuo Dianu Zelenika kao protukandidatkinju Čoviću u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

„Ovo je vapaj, krik, molba, zahtjev, promijenimo odnos prema svom narodu. Ovdje u Travniku se bije boj za opstanak hrvatskoga bića u BiH i zato započinjemo kampanju uz obećanje da ćemo raditi s narodom i nećemo se bogatiti na račun siromašnih. Svoja obećanja ćemo ispuniti, rekao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Naglasio je kako će HDZ 1990 i koalicija Hrvatsko zajedništvo voditi odgovornu politiku u kojoj je čovjek na prvom mjestu.

“Jamčimo da smo tu i da se nećemo odnaroditi. Radit ćemo za narod i državu, za opstanak i ostanak, za budućnost ove naše lijepe zemlje“, rekao je Cvitanović.

HSS BiH pak na izbore ide samostalno u Zapadnohercegovačkoj županiji, dok na ostalim razinama na izbore izlaze u okviru koalicije Hrvatskog narodnog sabora.

„HSS se zalaže za primjenu punih ovlasti županija u gospodarstvu, obrazovanju, sudstvu, tužiteljstvu i MUP- u do ponovne revitalizacije HRHB“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH.

Karamatić je naglasio i kako se ovlasti županija uzurpiraju od strane Federacije BiH kojom dominira bošnjačka politička većina.

„Politička ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda za nas nema alternativu i za to ćemo se boriti“, rekao je Karamatić.

Što se pak HRS-a tiče, ova stranka na izbore izlazi samostalno a cilj joj je promijeniti model političkoga djelovanja a ne ljude u vlasti. Natjecat će se za ulazak u skupštine HNŽ-a, ZHŽ-a i HBŽ-a te za Parlament FBiH.

„Činjenica je kako smo iz komunističkog jednoumlja evoluirali u samo drugu vrstu jednoumlja u kojem vlada praktično identičan mentalno komunistički društveni model. Model u kojem kaste odabranih korupcijom, nepotizmom i kriminalom diktiraju svaku poru života. Stvoreno je društvo u kojem niti su svi jednaki pred zakonom, niti imaju jednake mogućnosti uspjeha. Kroz prizmu nacionalnih interesa djeluje se za osobni interes ili interes grupe istomišljenika. Zato nama cilj nije mijenjati ljude na vlasti drugim ljudima koji će raditi isto, nego mijenjati cjelokupni politički model djelovanja, razmišljanja i funkcioniranja“, rekao je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a te dodao kako je ovoj stranci cilj djelovati za dobro čovjeka uvijek imajući u vidu kako pripadamo hrvatskome narodu i kako je netko gubio živote i stavljao svoj život na kocku kako bi mi danas baštinili ovo što imamo.

„Vrijeme je da generacija novih ljudi, ljudi koji su sposobni razmišljati slobodno i bez diktata partije ili međunarodne zajednice, ljudi koji su odrasli i obrazovani u demokratskom, a ne komunističkom sustavu, preuzme u svoje ruke konce društva u kojem živimo“, izjavio je Raguž.

Ipak, glavna tema koja prevladava među hrvatskim biračkim tijelom je bojazan da bi se nakon izbora ponovno mogla dogoditi neka nova platforma ili alijansa, odnosno vlast na razinama FBiH i BiH koja ne sadržava političke stranke koje su dobile više od 50 posto podrške unutar hrvatskog biračkog tijela.

Stoga je u cijeloj priči najvažnije da same hrvatske stranke poštivaju načelo legitimnog političkog predstavljanja i ne pristanu biti dijelom projekata kojima je cilj poniziti i dekonstituirati hrvatski narod.

 

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Comments

comments



Kriv Sam, Kriv sam što sam branio svoju Domovinu. Kriv sam što sam ostao živ. Kriv sam jer nisam dezertirao i napustio Domovinu. Kriv sam u svakom pogledu jer nisam prodana duša i ne dam nikom da manipulira sa mnom. "BOG I HRVATI" "ZA DOM SPREMNI" MIŠO