Zorica Vuković: Ideološki životopis ministrice Divjak

 

Kad se Hrvati samoorganiziraju tada su najbolji.

Dogodilo se to 1991., kad je većinu samoorganiziranih (dragovoljci) predvodio HOS, zbor narodne garde, policajci,  a poslije je od tih postrojbi stvorena i hrvatska vojska. Sve je bilo na visokom stupnju organiziranosti za vrijeme akcija oslobađanja…

Dogodilo se to i u svibnju 2014., prilikom poplava u slavonskoj Posavini, poznatoj po Gunji. Došli su u pomoć i slali pomoć iz svih dijelova Hrvatske. A kad je trebalo obnavljati, evo „mračne bankarice“ i stvar još nije rasvijetljena.

Dogodilo se to i ljeti 2017., kad je gorilo u Dalmaciji… I da ne nabrajam dalje.

No kad su danas u pitanju neki važni organizacijski zahvati  u obrazovanju, kulturi, gospodarstvu…, kao da ne postoje državne institucije kojima je stalo do boljitka nego samo „prodaju maglu“.

Već duže vrijeme  to je slučaj s obrazovanjem. Maknuli su Pavu Barišića, napadajući ga za plagijat, prijavili ga Sveučilištu u Augsburgu, a kad je iz Ausburga stigla vijest da se ne radi o plagijatu, nema isprike, nego novo rogoborenje.

Maknuli su i Dijanu Vican tretirajući je kao otpali list u jesen, a na čelo povjerenstva za Kurikulnu reformu, Plenković ustoličio sebe. Time je dao otvorene ruke Blaženki Divjak da provodi Jokić-budakovsko obrazovno nasilje nad djecom i mladima u RH.

Žao mi je što je uz nju stala i Predsjednica. U rujnu 2017., izjavila je: „Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na sličan način, idemo na rasterećenje učenika. Vican je radila na prvoj školskoj reformi i odradila je svoje i zasigurno može pridonijeti, ali definitivno treba biti timski rad. Svi čekamo kakav će biti akcijski plan. Javnost ima pravo na raspravu. Zaustavit ću svaki ideološki prijepor.“

Blaženka je blaženo izjavila: „Drago mi je i zahvaljujem Predsjednici što je nakon našeg razgovora dala maksimalnu potporu uvođenju kurikularne reforme 2018./19. i konačnom uvođenju obavezne informatike. Predsjednica je podržala prijedlog da se čim prije pripreme za provedbu kurikuluma oko kojih postoji visoka razina slaganja, unaprijede oni kod kojih postoje prijepori stručne naravi te je obećala i pomoći oko rasprave tema za koje trenutno ne postoji konsenzus. U društvu postoji široko prihvaćeni stav da je vrijeme da gradimo školu za život, a ne samo ocjenu.“

Reklamatora svojih ideja, našla je Divjak u Nenadu Bakiću, trgovcu  informatičkom opremom, i posebnim savjetnikom Predsjednice za digitalnu transformaciju i STEM.

O informatizaciji obrazovanja u RH, Divjak je 23.1. izvijestila Svjetski obrazovni forum na zasjedanju u Londonu predavanjem Računalni kurikulum, kodiranje ili računalno razmišljanje.

Nakon što je krenulo s digitalizacijom (čega?), uvodi se pokusno kurikularenje. Kurikulum, kako ga uporno naziva Divjak, prošao je razne recenzije: od Britanije, Austrije, Estonije. I svi su se divili. Samo je ostalo nejasno tko je raspisao natječaj za te recenzije i tko ju je provodio; imenom i prezimenom?

Onda je došao red na Hrvatski jezik, kao nastavni predmet. Uputniku prepravljena samo godina. Potpisnik Boris Jokić.

Ne znam kakav je ovo uputnik u kojem se spominju uglavnom ishodi učenja. Npr.: Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. Nema sadržaja. Nema teksta, nema napomena o vrsti riječi, nema primjera…

  • razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama – postavlja jednostavna pitanja – odgovara cjelovitom rečenicom – upotrebljava riječi molim, hvala, oprosti, izvoli  – govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu – izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem – točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi – poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
  • tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, igrolike govorne aktivnosti, jezične igre

 

A ovo što slijedi trebale bi biti vodilje za ocjenjivanje onoga što je učenik naučio. Valjda.

 

  • Zadovoljavajuće: postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkom rečenicom; sadržajem govorenja obuhvaća poznate pojmove i situacije
  • Dobra: započinje razgovor, postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkim rečenicama; samostalno se uključuje u jezičnu aktivnost govorenja te sadržajem govorenja obuhvaća zadane teme
  • Vrlo dobra: sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje; sudjeluje u govornom činu i razgovoru u formalnim komunikacijskim situacijama
  • Iznimna: govori kratak tekst i u razgovoru izražava svoje potrebe, misli i osjećaje, sudjeluje u govornom činu u osmišljenim govornim situacijama (govor je čujan i artikuliran) te inicira razgovor o temi primjerenoj dječjem interesu

 

I tako na dvjestotinjak stranica. A onda slijedi  popis lektire koji i dalje sablažnjava sadržajem nekih knjiga s popisa.

Kako je izostalo bilo kakvo očitovanje na recenziju HAZU, evo Blaženke s Kurikulumom za Hrvatski jezik u HAZU, s datumom prosinac 2017.

Akademici su raspravljali i zaključili:

Sretna ministrica i njena pomoćnica Kralj,  izašle su 6.2. pred novinare i svečano predstavile recenzije za Hrvatski jezik koju je proveo HAZU. Divjak je rekla da je kvalitetna suradnja HAZU-a, Stručne radne skupine (SRS) i Ministarstva pokazala da „ideološki prijepori nestanu onoga trena kada svi dionici procesa dogovore i u prvi plan stave sadržaj reforme“.

„Pozivam sve političke stranke da se ugledaju na ovaj pozitivan primjer suradnje i da u prvi plan, umjesto ideoloških rovova i besmislenih svađa, stave upravo sadržaj javnih politika“, poručila je.  Pohvalile su se da je kurikulum dobio tricu, a prijedlozi HAZU-a odnose se na popis znanstvenih i stručnih djela na temelju kojih je kurikulum izrađen (da nije slučajno plagirano?), te je dano nekoliko sugestija vezano uz broj sati u pojedinim obrazovnim razdobljima koji će biti posvećen jeziku, odnosno književnosti, komunikacijskim kompetencijama i medijskoj kulturi. „Zajedničko stajalište SRS-a i HAZU-a je da predmet Hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave, na što će Ministarstvo znanosti i obrazovanja posebno obratiti pozornost u bližoj budućnosti,“ istakla je Divjak.

Članovi Radne skupine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za recenziju Nacionalnog dokumenta nastavnog predmeta Hrvatski jezik su: akademik August Kovačec (voditelj); akademik Stjepan Damjanović; akademik Mislav Ježić; akademik Ranko Matasović; akademkinja Dubravka Oraić Tolić; akademik Krešimir Nemec; akademik Darko Novaković; prof. dr. sc. Anđela Frančić, članica suradnica HAZU; prof. dr. sc. Mario Grčević, član suradnik HAZU; dr. sc. Amir Kapetanović, član suradnik HAZU; prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić članica suradnica HAZU; dr. sc. Jela Maresić.

Pomislih kako je moguće da se nitko od recenzenata HAZU nije o tome očitovao. Međutim, na Braniteljskom portalu 9. 2., neki recenzenti ipak govore drugačije. Prema želji ostali su anonimni, a poznati su Portalu branitelja.

Recenzent br. 1:

„Poštovani kolegice i kolege,

od jednog recenzenta doznao sam da je ta moja recenzija poslana Predsjedništvu Akademije kao izdvojeno mišljenje. Osim konkretnijih primjedaba, npr. na lektiru, načelno smatram da nema ishoda učenja ako nema sadržaja koji se uči (i s time povezanih predviđenih vještina koje se uvježbavaju). Ishodi su sami puke utvare. Bez sadržaja nema ni predmeta Hrvatski ni drugih. Ali o tome što se je dalje događalo s mišljenjem radne grupe nisam dobio obavijesti iz Akademije, nego tek iz medija. Bilo je više kolega u radnoj grupi koji su imali prilično kritička mišljenja pa je vjerojatno dio primjedaba ipak prenesen Ministarstvu, no svakako treba zatražiti tu recenziju da se vidi (a onda ćemo možda vidjeti i je li i moje izdvojeno mišljenje izašlo iz Akademije ili je u njoj ‘pohranjeno’). Toliko za sada da se dopuni slika.“

Recenzent 2:

„Poštovani kolege,

vidio sam jučer u vijestima da se recenzija HAZU prikazuje u posve krivom svjetlu, kao da je super pozitivna i da predloženi kurikul treba samo malo doraditi, a to je daleko od istine: u recenziji se traži niz konkretnih promjena koje autori moraju napraviti da bi ona bila pozitivna. Ako se javnosti ne objavi cijeli tekst recenzije, to će samo poslužiti za medijske manipulacije i ubiranje političkih bodova. Razgovarat ću o tome s akademikom Kovačecom, koji je voditelj skupine recenzenata, i moliti ga da se cijeli tekst recenzije objavi.

Pisanje novog kurikula za hrvatski jako je nezahvalan posao, jer nema nikakva jamstva da će on biti prihvaćen, ili čak ozbiljno razmotren, pošto je kurikul koji predlaže Ministarstvo već prošao i javnu i stručnu raspravu, a sada i recenzije HAZU. Mislim da bismo u sekciji za hrvatski jezik trebali paziti da se zahtjevi iz recenzije poštuju i da bez ispunjenja tih zahtjeva kurikul ne ode ni u eksperimentalnu provedbu. Recenzentski tim Razreda za filologiju nije stalno tijelo i ne vjerujem da će se ponovno okupljati kako bi razmatrao izmjene koje su u kurikulu provedene na temelju recenzije.

Kao i vi, i ja sam saznao iz medija o (relativno) pozitivnoj recenziji kurikula hrvatskoga u Akademiji, i nisam vidio što je Akademija službeno poslala Ministarstvu! Ne znam jesu li drugi vidjeli. Sudjelovao sam u radu radne grupe koja je mišljenje (recenziju) pripremala. Kako je posljednja sjednica te radne grupe pala točno u termin kada sam imao jednu drugu sjednicu, mogao sam samo poslati svoje mišljenje / recenziju s obrazloženjem (koja nije bila pozitivna iako je imala pozitivne sugestije).“

Dio sporne lektire bio je citiran na HRT-u, Ferićev „Anđeo u ofsajdu“.

 

 

Ljudi su zgroženi. No to nije sve. Ima još sličnih i puno gorih tekstova kao npr. Patrik Süskind: „Parfem: Povijest jednog ubojice“, zatim za 8. raz. lektira Silvija Šesto: „Debela“, te Kristian Novak: „Črna mati zemla“  itd. Stidim se citirati sporne dijelove. Nikad se ne zna što bi iz toga moglo proizaći jer upute nastavnicima i sadržaj, kako je već navedeno, nije dat.

„Judita“ Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, je u izbornom programu.

Tome treba dodati da je Divjak, zajedno s tzv. pravobraniteljicom za djecu, branila slikovnicu koja propagira  rodnu ideologiju. Optužila je maškare koje su kopiju naslovnice slikovnice kao „krnju“ spalili na dječjem maskembalu.  Gdje je onda nestao „ideološki prijepor“?

Klesar (FB): „Drugarice krivobraniteljice, slikovnica je napad a djecu, na zdrav razum i na ljude. Tvoje je ponašanje škandalozno, a još je škandaloznije ponašanje tzv. ministrice znanosti. Ona bi morala znati da je rodna ideologija protuznanstvena i protuprirodna.
Umjesto da brane djecu i znanost, njih dvije predvode napada na njih. Kada „frljići“ igraju nogomet dječjom lubanjom, nema drugarica ni drugova, štoviše, to proglašavaju umjetnošću. Sramota do neba!“

Za Divjak nije prijeporna ni Istambulska konvencija: „Što se tiče samog dokumenta koji predstavlja temelj da se jasnije, bolje i energičnije zalažemo za prava slabijih, žena i djece pogotovo u Hrvatskoj gdje često puta svjedočimo, nažalost, visokoj razini nasilja nad ženama koje često puta ostaje ispod radara od reakcije javnosti pa i cijeloga sustava, mislim da moramo dobro razmisliti imamo li dobre razloge da ne ratificiramo Istanbulsku konvenciju jer je to civilizacijski doseg koji omogućava iskorak u borbi protiv nasilja nad ženama u obitelj i onih koji su najslabiji.“

Zbog pornografskih sadržaja u lektiri, osnovana je udruga „Lavice-za zaštitu i podršku žrtvama pedofila“. Predsjednica udruge je Tea Franjčić, majka četvero malodobne djece. Oni  su 28.2., uz podršku udruga Djeca ljubavi i udruga Ne dirajte djecu te Građanske inicijative Ivo Pilar i Roditelji protiv institucionaliziranja pedofilije poslale pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću u kojem traže smjenu ministrice znanosti i obrazovanje Blaženke Divjak, njene pomoćnice Lidije Kralj, te trenutno izbacivanje spolnog odgoja iz hrvatskih škola i svih autora koji promiču pedofiliju s popisa lektira za hrvatske škole.

Udruga Lavice – Zaštita i pomoć žrtvama pedofila, zajedno s još dvije udruge i dvije građanske inicijative, uputile su pismo predsjedniku hrvatske Vlade, predsjedniku hrvatskog Sabora, svim saborskim klubovima i ostalim predstavnicima vlasti, te hrvatskoj javnosti i medijima

Lovro (FB): „Evo, ‘samo što nije smijenjena’! Osobno mije žao što osobe poput prof. Vican odu tako tiho, bez glasa, bez demokratske borbe. Dok je tako, dok nema građanskog neposluha i građanskog bunta, ‘ovi’ će ići kao ralica kroz snijeg. Pored gđe  ministrice veći problem je, kako se to popularno danas veli ‘agenda’ koju su nametnuli vanjski centri moći, jer ulaskom u EU Hrvatska je , htjeli to političari priznati ili ne, predala znatan dio svoga suvereniteta. To hrvatski narod mora znati, a na žalost mnogi ne znaju.“

Isti je dan (28.2.) i Vice Batarelo, predsjednik Udruge Vigilare, zatražio smjenu Divjak:

„Ovo je PRIOPĆENJE koje sam jutros potpisao. Kao roditelj, građanin, katolik i konzervativac nemam više strpljenje za ministricu Divjak koja dopušta svakakve ideologije i perverzije u našim školama i prema 500.000 školske djece. Ona mora otići. Gospodine Plenkoviću, želimo jasan i nedvosmislen stav i akciju od vas. Ministrica Divjak mora otići!  Školstvo i vrednote u našim školama je važnije nego Agrokor. Zar vi nemate nikoga iz vaše stranke koji može predstavljati vrijednosti i vrednote većina Hrvata u ministarstvu znanosti i obrazovanja?

Predmet: Vigilare traži smjenu ministrice Divjak

Vigilare od predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića traži da ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak razriješi dužnosti zbog niza skandala koji su razotkrili njezinu nevoljkost ili nekompetentnost da se ozbiljno pozabavi promoviranjem pedofilije, homoseksualnosti i rodne ideologije u hrvatskim školama.

Nakon što je ministrica nečinjenjem praktički podržala ulazak kontroverzne slikovnice ‘Moja dugina obitelj’ u hrvatske vrtiće i škole, iako nije imala potrebno odobrenje stručnih tijela, pomoćnica ministrice Lidija Kralj u emisiji HTV-a ‘Dobar dan, Hrvatska’  zauzela je isto indiferentno stajalište o promociji pedofilije kroz školsku lektiru.

Zar u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju da je pedofilija kazneno djelo te da svako, pa i najmanje, prikazivanje tog djela, u ovom slučaju u pisanom obliku, potiče seksualizaciju djece i stvara ozračje za društveno prihvaćanje i naposljetku dekriminalizaciju tog odvratnog čina?!

Kralj je u svojoj izjavi svu odgovornost za krajnje neprimjereni sadržaj u lektiri i njegov mogući devastirajući učinak na razvoj školske djece prebacila na učitelje iako oni ne bi trebali uopće biti u mogućnosti nuditi djeci takav sadržaj i prezentirati ga u određenom kontekstu po vlastitom izboru.

Pomoćnica ministrice, kao i njezina nadređena, učitelje stavlja u središte svoje ideološke ofanzive umjesto da ih, potplaćene i obespravljene, nastoji zaštititi i olakšati im posao u sve zahtjevnijem okruženju modernog društva.

Budući da se ministrica Divjak redovno oglušuje na pozive na dijalog i ignorira zahtjeve zabrinutih roditelja i svih ljudi dobre volje koji ne dijele njezine ekstremne i isključive stavove, od premijera Plenkovića tražimo da zaštiti ugled Vlade i smijeni Blaženku Divjak.

Birači, koji su HDZ-u dali mandat za vođenje Hrvatske,  sasvim sigurno ne žele da se njihova djeca vrtićkog i školskog uzrasta susreću s perverzijama, nemoralom i relativizmom u javnim odgojno-obrazovnim ustanovama te će znati nagraditi odlučnu reakciju predsjednika te stranke i hrvatske vlade.“

Ministrica je optužila novinare HRT-a Mirka Fodora i Karolinu Vidović Krišto, voditelje emisije „Dobar dan, Hrvatska!“, te Vicu Batarela, u odgovoru na postavljeno pitanje u Saboru:  „Ja mislim da bi njih, prije svega, trebalo biti sram. Kao što bi trebalo biti sram i sve one urednike i sve one koji prenose lažne vijesti i pri tome ne provjeravaju činjenice.“

1.3., Vice joj je odgovorio: „Ministrica kaže da nas može biti sram. Doista, sram nas je! Sram nas je što u vladi desnog centra, nominalno konzervativnoj vladi, sjedi osoba potpuno drukčijeg sustava vrijednosti koja nema nikakav izborni legitimitet i kao takva još je i toliko isključiva da sve s kojima se ne slaže svrstava u protivnike unaprjeđenja obrazovnog sustava. Sram nas je i što za Hrvatsku iznimno važna reforma pati zbog propusta u ministarstvu. Također nas je sram što čelno mjesto u ministarstvu nadležnom za odgoj hrvatske djece okupira osoba koja problem pedofilije smatra marginalnom temom. Ne čudi stoga da nije ništa učinila po pitanju Jovanovićevog spolnog odgoja protiv kojega su se bunili i učitelji, i roditelji. Zaklada Vigilare uvijek će se zauzimati za kvalitetne reforme u obrazovanju, zato smo i željeli dijalog s ministricom, ali nikad nećemo pristati na isključivost i ideološku kolonizaciju.“

Još je jedan ideološki gaf napravila gđa ministrica Divjak. Kako se krajem veljače glasovalo za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu, ona je za protukandidata Damiru Borasu  pogurala ideološkog sumislitelja Damira Bakića, prof. matematike na PMF-u, brata Nenada Bakića. Žena Damirova, Nevenka Trumbetaš Bakić, je sudionica inicijative zabrane gradnje crkve na Savici. Ideološki prijepori?

Opet su na „front“ izašli „radnici“ s Filozofskog. Podršku su im dali Vili Matula,  Urša Raukar, Saša Antić,  Viktor Ivančić, Maja Sever, Danka Derifaj,  Ivan Đikić, Ivica Puljak, Željko Porobija i Pavel Gregorić. Na prosvjedu je govorio akademik Vlatko Silobrčić (onaj s Imunološkog zavoda) i profesor filozofije Tomislav Janović, te studentica Dorotea Šušak – „Katica za sve prosvjede antifa“.

„Svim srcem i razumom navijam da profesor Bakić bude novi rektor i da pokuša promijeniti smjer razvoja Sveučilišta u Zagrebu,“ poručio Puljak.

A Boras, nadmoćno, sa 77 % pobijedio. Je li to bila poruka ministrici i „navijačima“?

Evo brige i za financije mladih u MZOŠ, 5.2.: „Financijska pismenost je, kao i zdrava prehrana, temelj za kvalitetniji život jer teško možemo zamisliti da danas netko može kvalitetno živjeti ako ne zna raspolagati s novcem i istovremeno razumjeti financijske proizvode, rizike i mogućnosti na financijskom tržištu“, rekla je Divjak.  

Ona raspolaže s novcem, a ne novcem. E, moj hrvatski jeziče?

A što kaže narod, tzv. javnost? Oni koji hoće znati, saznaju. No, neki nemaju mogućnost.

Rafael B. (FB): „Stvar je jasna već od prije, a  potvrdio ju je u Otvorenom i Slobodan Prosperov-Novak; na djelu je dekroatizacija Hrvatskih studija. Hrvatska je u ratu. Trenutno je na djelu 4. neprijateljska ofenziva čiji je zadatak uništenje hrvatskog obrazovanja. Združene neprijateljske snage su; ‘antifašisti’ jugonostalgičari (četnici i partizani u koaliciji) i soroševci. MZOS je osvojen od HNS-ove protuhrvatske agenture uz pomoć briselskog Münchhausena i slijedeća borbena faza je metastaziranje u sve prosvjetne ustanove.“

O javnosti je lijepo napisao Laslo Torma:

Laslo Torma: Javnost – što je to ?

 

Tako jedna marginalna stranka, prema broju glasova, a moćna jer se udružuje u sve oblike koruptivnih igara da bi se održala na vlasti, nameće svoje nastrane ideje većini u Hrvatskoj. Javnost degradirana, jer ih podržava s oko 1,5 %.

Iako Divjak tvrdi da nije član niti jedne stranke, njihovo sinergijsko djelovanje to demantira.

I to svekolika hrvatska javnost zna iako im je većina medija na usluzi. Čak i tzv. javna televizija koju svi plaćamo.

U takvim okolnostima ima li nade za nas? Blaženi Alojzije poručuje:

„Možda imate sve medije, možda imate sve tiskovine, nećete ovladati našim životima.“

Na kraju, iz svega proizlazi da ovo nije obična bitka. Ovo je bitka za duše naše djece i za samobitnost Hrvatske i obrazovanja u Hrvatskoj.

 

Zorica Vuković/Hrvatsko nebo

Comments

comments