doc.dr.sc. Vlatka Vukelić: Bitka za Gvozdansko je hrvatski Alamo i zaslužuje pokroviteljstvo najviših državnih institucija

 

 

Sredinom siječnja obilježavamo 440. obljetnicu jedne od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj vojnoj povijesti. Iako s tragičnim svršetkom, branitelji Gvozdanskog su te 1578. godine pokazali što je to nesalomljiv duh kada se brani domovina.

Prodor 10 000 Osmanlija kroz pitomi ruralni kraj hrvatskog Pounja označio je početak duge i krvave borbe za opstanak kršćanstva i života kakvog Europa tada poznaje. Sijući smrt i razaranja, ostavljajući iza sebe mrtve i osakaćene žitelje i spaljene kuće, osvajači dolaze do podnožja utvrde koju brani 300 kršćanskih branitelja, koji nisu svi vojnici.

Borba za utvrdu Gvozdansko traje puna tri mjeseca do kobne noći s 12. na 13.01.1578. godine kada je otpor branitelja nažalost prestao i kada su u mukloj zimskoj tišini Osmanlije provalili vrata i ušli u utvrdu. Tamo su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece koji su odolijevali daleko jačem neprijatelju bez hrane, vode i drva za ogrjev. Imali priliku za uzmak jer im je bio ponuđen izlazak iz utvrde i prelazak na prijateljski teritorij bez žrtava, branitelji Gvozdanskog radije su izabrali junačku smrt braneći svoj dom i svoju granicu od Osmanlija i svijeta kojem nisu pripadali.

Ova predanost žitelja posjeda plemenitaša Zrinskih u Gvozdanskom, seljaka i rudara sa ženama i djecom, podsjeća na upornost branitelja američke utvrde Alamo, s osnovnom razlikom što je priča o Alamu poznata u svjetskim razmjerima, a u američkom je društvu simbol otpora protiv tirana.U Gvozdanskom su smrznuti branitelji dočekali ulazak osvajača u grad, prizor koji je 1578. potresao i same Osmanlije, koji im stoga odaju pijetet u vidu sahrane po kršćanskom obredu.

A kakav im pijetet odajemo mi danas?

Naše pretke, branitelje svijeta kakvog smo poznavali, a zahvaljujući takvim junacima i poznajemo, sporadično spomenemo u popularnoj literaturi. Da bismo ispravili ovu 500-godišnju nepravdu, našim pradjedovima treba odati počast sukladnu njihovom činu i simbolici koju on predstavlja: borba protiv tiranije i borba za život kakav poznajemo u vlastitoj zemlji.

Stoga pozivamo Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor da preuzmu pokroviteljstvo nad daljnjim obilježavanjem ovog herojskog događaja u godinama koje su pred nama, a autoritetom iniciraju znanstvena istraživanja, ali i popularizaciju bitke za hrvatski Alamo – Gvozdansko.

Povjesničarka i dopredsjednica HSP AS

doc.dr.sc. Vlatka Vukelić

 

Hrvatsko nebo

Comments

comments