Prof. dr. sc. Kristijan Krkač -analiza : Nevaljani argument Vlade RH o Istražnom povjerenstvu za Agrokor

 

 

“Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom.” (Zakon o istražnim povjerenstvima, čl. 4, NN 24/96).

Članak zakona govori o postojanju jednog te istog pitanja na koje bi istovremeno odgovarala sudbena tijela i saborsko istražno povjerenstvo.

Subjekt je „koncern Agrokor“, a prvo svojstvo je „odgovornost“ koncerna za novootkriveno stanje. Upitne čestice mogle bi biti „koja“, „kakva“ i „kolika“ pa bi pitanje glasilo: „Koja, kakva i kolika je odgovornost koncerna Agrokor za novootkriveno stanje?“.

Ako bi to bilo pitanje, onda bi argument Vlade bio valjan i mogao bi se primijeniti članak 4.

No prema definiciji pojma odgovornosti i njegovoj logičkoj podjeli po diobenom načelu kakvoće proizlazi postojanje najmanje tri odijeljena pitanja, tj. o kaznenoj, političkoj i moralnoj odgovornosti.

 

 

Očito je kako se sud može, smije i treba baviti neposredno samo kaznenopravnom odgovornošću, a saborsko istražno povjerenstvo samo političkom odgovornošću, dok bi se npr. neko etičko povjerenstvo moglo baviti moralnom odgovornošću.

Zakon, politika i pravo jasno se i pregledno razlikuju i to je temelj za razlikovanje dva pitanja pri čemu je prvo kaznenopravno i glasi: „Koja, kakva i kolika je kaznenopravna odgovornost koncerna Agrokor za novootkriveno stanje?“, dok je drugo političko i glasi: „Koja, kakva i kolika je politička odgovornost koncerna Agrokor za novonastalo stanje?“.

Istina, kaznenopravna, gospodarska, politička, moralna, kulturna, estetska i druge odgovornosti dio su jedne te iste obitelji koju nazivamo „Obitelj Odgovornost“.

Među članovima „Odgovornosti“ nema identiteta niti potpune razlike, nego postoje veće i manje obiteljske srodnosti, sličnosti i razlike.

Unuk možda ima nos na djeda, unuka pak dar za glazbu na baku, i sl. i sve te sličnosti i razlike čine predložak baš te obitelji i niti jedne druge, ali zbog toga nikad nećemo reći da su jedno te isto unuk i djed ili baka i unuka jer nisu.

Nerazlikovanje i poistovjećivanje pravne, političke i moralne odgovornosti krši temelje demokracije, osobne političke slobode i odgovornosti, a ponajviše mogućnosti za polaganje računa pod vidikom zabranjenog uplitanja politike u rad privatnih kompanija.

Čini se kako se ovime nastoji zaštititi svaka politika od političke istrage, a proporcionalno obnašanju vlasti svakako više HDZ-ova nego SDP-ova politika jer je moguća upletenost prve proporcionalno veća od druge, dok se druga bori protiv te zaštite jer pretpostavlja kako će njezina krivnja proporcionalno biti otprilike 5 puta manja od krivnje prve strane sukladno vremenu obnašanja vlasti u zadnjih 27 godina.

Ukratko, Vlada RH morati će ili pronaći bolji argument za prestanak rada povjerenstva ili ustrajati u iracionalnosti i nepotrebnoj samovolji, jer „ona može što hoće“, što joj svakako ne bi bilo prvi put.

 

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač/Hrvatska danas /https://hrvatska-danas.com/Hrvatsko nebo

Comments

comments