(VIDEO) Srpski koncentracijski logor Manjača – zašto se kriju silovanja i mučenja HOS-ovih i drugih hrvatskih vojnika?

  “Postavili bi kamionske akumulatore i klemama spojili za dva uspravna šipka, za koje bi onda vezali naše ruke, a onda bi struja, čovjek bi u takvom stanju doživjeli neotkrivene radnje, ispustili sve od sebe, krvav, tresli, Onda bi vas skinuli sa struje, a kako ste bili potpuno oduzeti, mučitelji su zaključili da im je lakše silovati vas dok ste u takvom stanju “, kaže … Logor Manjača je bio koncentracijski logor u BiH koji je osnovao Titovu JNA u blizini Banje Luke. Prvi njegovi zarobljenići bili su zarobljeni hrvatski gardisti i MUP-ovci u Hrvatskoj Kostajnici koji su pala u ruke Srba na današnji dan 1991. godine. U logoru je vodila JNA, početkom rata u BiH, koji su od 1991. do 1992. godine vodili vojne snage Republike Srpske kako bi držali zatvorenike, hrvatske i bosanskečke civile tijekom rata u Bosni i Hercegovini.  Ovo je priča o nepoznatim mučenjima i silovanjima koje su prošli hrvatski vojnici, uključujući HOS-ovce, u ovom koncentracijskom logoru. Bilo je tu mučenja iz najgorih noćnih mora, hrvatskih mladića vologovaca. Ovaj zarobljenik Manjače, mladih HOS-ovjeka, odlučio je prekinuo šutnju koji je nosio biljezi sramota za muškarca i dao javno svjedočenje Slobodnoj Dalmaciji. Mi ga objavljujemo, s dužnim obzirom, želimo da hrvatska javnost spozna veliku žrtvu HOS-a i drugih hrvatskih vojnika za našu današnju slobodu. Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. godine. Mjesecima su srpske pobunjeničke snage iz okupiranog Banovine i JNA i srpski teritorijalci iz Bosanske Kostajnice postupno slamali obranu, osvajajući hrvatski selo u […]

ETNIČKO ČIŠĆENJE BUGOJANSKIH HRVATA: Istjerano skoro 15 tisuća ljudi, ubijeno 90 civila, za 19 intelektualca se još uvijek traga, a nalogodavce SDA nagrađuje

  U Bugojnu je danas obilježeno 24. obljetnica stradanja i progona hrvatskog stanovništva. Ni nakon 24 godine Tužiteljstvo BiH nije procesuiralo organizatore i nalogodavce zločina nad Hrvatima u Bugojnu. Iz Bugojne je protjerano gotovo 15 tisuća Hrvata, preko 58 logora prošlo je gotovo 2 tisuće Hrvata, od kojih je 470 pripadnika HVO-a. Bošnjačka politička vrhuška smatra “sabirnim centrima”, etničko čišćenje naziva “sporadični incident slavnih i časne Armije BiH”. 24 godine obitelji stradalih čekaju pravde i procesuiranja odgovornosti za zločine u Tužiteljstvu BiH, HDZ-ov zastupnici, Ljilja Zovko, Zdenka Džambas i Bariša Čolak, neki su odobreni Izvještaj o radu Tužiteljstva BiH. Između Izetbegovićevih “sporadičnih incidenata” i HDZ-ovog “ZA” danas su bugojanski Hrvati. Bugojno je danas, Kako se Hrvati vole, starački dom pod otvorenim nebom. Kada umru posljednji svjedoci zločina, zatvorit će se i traženje istine, ali i odgovornosti legitimnih hrvatskih predstavnika. Bugojanski Hrvati i Središnja Bosna danas obilježavaju još jednu sutrašnjicu. Udruge proistekle iz Domovinskog rata i hrvatski politički predstavnici u Središnjoj Bosni danas su polaganjem vijenaca i paljenjem svijećama počastili stradani hrvatski branitelji i građani Općine Bugojno, a večeras će u svim općinama ŽSB biti upaljene svijeće u znak sjećanja na bugojansku tragediju. Nakon zajedničkog pisma o borbi protiv VRS-a, likvidirani pripadnici HVO-a  Sukob tzv. Armije BiH i HVO-a u Bugojnu počeo je početkom 1993. nakon što je tzv. Armija BiH je već pod opsadom držala doline Lašve i Lepenice. Incidenti su se nizali, au januaru 1993. godine stradalo je 11 pripadnika HVO-a, dok je 16. travnja 1993. godine na dan […]

Doljani: Otkriven spomenik Hrvatima u Jablanici

  Zahvala potomcima i zavjet da ih se neće zaboraviti Spomenik u čast svim Hrvatima općine Jablanica koji su poginuli za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, te za vrijeme Domovinskog rata otkriven je u srijedu u naselju Doljani u toj općini. Na spomeniku su uklesana sva imena poginulih Hrvata, i to 11 imena poginulih u Prvom svjetskom ratu, 172 imena poginulih u Drugom svjetskom ratu, te 52 poginula Hrvata iz općine Jablanica u Domovinskom ratu. Idejni tvorac spomenika je fra Vendelin Karačić, a izvedbeni projekt potpisuje tvrtka Urbis 86 iz Širokog Brijega. Spomenik je isklesan iz kamena domaćim radnim snagama kompanije MT “Gabro”, Jablanica a pripremu terena i uređenje okoliša uradili su mještani Doljana. Blagoslov spomenika i misno slavlje predvodio je mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. S obzirom da na području Jablanice ne postoji nijedan spomenik Hrvatima te općine koji je obilježio njihova stradanja kroz povijest, podignuti spomenik u Doljanima od iznimne je važnosti za tu općinu, ističu organizatori. ”Ovaj spomen znak je priča o životima i tijelima naših vitezova, vitezova ove zemlje, ovog obzorja, ovih visova. Svako je ovo ime naša svetinja, a na osobit način ponos i svetinja svoje obitelji i svoga zavičaja”, kazao je u svom obraćanju general Stanko Sopta. Dodao je kako nijedan rat nije obišao Doljane, Soviće, Risovac, Polja i da su u svakome ratu ljudi s tih područja davali svoj udio, odnosno svoje živote. Istaknuo je kako je ovaj spomenik jedno veliko hvala i zavjet potomcima da ne zaborave svoju povijest […]

Sarajevo: Predstavljena knjiga o stradanju Hrvata u Trusini

  U Trusini su 16. travnja  1993. stradala 22 Hrvata, od kojih su 15 bili civili, među njima i nekoliko žena, te sedam pripadnika HVO-a koji se se prethodno predali jer su im porodice bile zarobljene. Žrtve su strijeljane pred očima preživjelih žena i djece, podsjetio je Ćudić. Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavilo je na pres-konferenciji knjigu „Ratni zločin u Trusini – presude“, treću iz edicije „Ratni zločini – transkripti presuda sudstva u BiH. Predsjednik Uduženja Edvin Kanka Ćudić rekao je da ratni zločin pripadnika Armije RBiH nad Hrvatima, najviše civilima, u Trusini kod Konjica 16. travnja 1993. godine, nije dobio odgovarajuću medijsku pažnju svjetskih TV stanica. Mediji su obavijestili o ratnom zločinu Hrvatskog vijeća obrane nad Bošnjacima, koji se istog dana dogodio u selu Ahmići kod Viteza. U Trusini su 16. travnja  1993. stradala 22 Hrvata, od kojih su 15 bili civili, među njima i nekoliko žena, te sedam pripadnika HVO-a koji se se prethodno predali jer su im porodice bile zarobljene. Žrtve su strijeljane pred očima preživjelih žena i djece, podsjetio je Ćudić. Priča o Trusini se nastavlja dvodnevnim zarobljeništvom i progonstvom preživjelih, pljačkanjem njihove imovine i potom paljenjem kuća te upornim traženjem rodbine da se tijela žrtava ljudski pokopaju. Nakon punih 570 dana iscrpljujućih i mučnih pregovaranja s predstavnicima Bošnjaka, došlo je do razmjene i pokopa poginulih u Ljutom Docu (Široki Brijeg) 14. studenog 1994. Međutim, tek 13. studenog 2004. premješteni su posmrtni ostaci iz groblja u Ljutom Docu. Ovog puta su na groblje […]

Sjećate li se Slobodana Praljka

    GENERAL JE HRVATSKE VOJSKE I VEĆ SE 11 GODINA NALAZI U PRITVORSKOJ ĆELIJI SUDA U HAAGU   Zove se Slobodan Praljak, general je Hrvatske vojske i već se 11 godina nalazi u pritvorskoj čeliji Suda u Haagu. Zajedno s njim su još petorica Hrvata: Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Prije dvije godine su na prvostupanjskoj presudi proglašeni krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu kojeg su bili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko. Osuđeni su nepravomoćno na kazne od 10 do 25 godina. Prije dvije godine su uložili žalbe i konačna se presuda očekivala sredinom 2017. godine. Međutim prije mjesec dana je sudac Carmel Agius imenovan za predsjednika Suda u Haagu. Na toj je poziciji naslijedio Theodora Merona. Uz to je Agius imenovan i za predsjednika Žalbenog vijeća u slučaju Prlić i ostali. To ne bi bio nikakav problem da sada zbog tog imenovanja žalbeni postupak nije vraćen početak. Naime, novi sudac, a sada i predsjedavajući Žalbenog vijeća mora ući u predmet, što znači kako sve ide iz početka, što znači bar još četiri godine čekanja na odluku o žalbi. Dakle umjesto očekivane 2017. sada je kao godina presude najavljena 2019. Sucima se ne žuri, jer nikada, ni na jednom sudu neće imati plaće, uvjete rada i ostale beneficije kakve imaju na Sudu u Haagu. Čemu se Praljak i ostali više mogu nadati? Oslobađajućoj presudi? Ona će za njih značiti petnaest godina zatvora. Beskrajno […]

“OBITELJ GENERALA ŠANTIĆA”

  Gdje je završio naš Vlado i tko je odgovaran za njegovo stradavanje?   Povodom 22. obljetnice nestanka generala HVO-a i HV-a, Vlade Šantića, koja se navršava sutra, njegova obitelj obratila se javnosti priopćenjem koje u cjelosti prenosi Hrvatski Medijski Servis.  Svekoliku javnost Bosne i Hercegovine i susjedstva podsjećamo kako je na današnji dan, 8.ožujka 1995. godine u Bihaću, u godini kada je okončan rat u BiH, pod nikada razjašnjenim okolnostima i nepoznatog motiva iz Stožera HVO – a odveden od strane pripadnika tzv. Armije Republike BiH u Motel Sedra na lokalnu proslavu Dana žena general Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV-a) Vlado Šantić. Očevidci su tijekom dvije neuspješne istrage posvjedočili i povrdili kako je general Šantić, nakon što su on i njegova pratnja razoružani, te tragične noći 8. ožujka 1995. godine u Motelu Sedra brutalno premlaćen i odveden u nepoznatom smjeru. Od tog trenutka našem suprugu i ocu se gubi svaki trag, a mi članovi njegove obitelji: supruga Jagoda, kćerka Ivana i sin Duje pune 22 godine tragamo za istinom i pravdom uz upit: Gdje je završio naš Vlado, tko je odgovaran za njegovo stradavanje i hoće li nalogodavci i počinitelji ratnog zločina odgovarati pred sudskim institucijama Bosne i Hercegovine. Ne postoje riječi kojima se može opisati agonija, muka i frustracija kroz koju naša obitelj iz dana u dan prolazi već pune 22 godine. Onemogućeni u nastojanju da doznamo što je bilo s našim ocem, tko je digao ruku na generala HVO-a i HV-a koji je časno […]

Web master Darko Pucola Marijanović, Email: msgklub@gmail.com